Autogeni trening

Emocionalno jedenje

Emocionalno jedenje

Jedete li kako biste se osjećali bolje ili se oslobodili stresa?

Niže navedeni savjeti mogu Vam pomoći kako biste se uspješnije nosili sa svojim emocijama, umjesto da posežete za hranom.

Emocionalno jedenje ili jedenje zbog stresa, razlog je zbog kojeg mnoge dijete ne uspijevaju. Ljudi ne jedu samo kako bi zadovoljili svoju fizičku glad. Mnogi koriste hranu kako bi se osjećali bolje – jedu da bi zadovoljili emocionalne potrebe, oslobodili se stresa ili se nosili s neugodnim emocijama poput tuge, usamljenosti ili dosade. Možda ćete posegnuti za sladoledom kada se ne osjećate dobro ili pojesti pizzu kada Vam je dosadno, osjećate se usamljeno ili se nastojite opustiti nakon napornog radnog dana.

Kako ćete prepoznati da Vam je uzimanje hrane postalo primarni emocionalni mehanizam suočavanja s izazovima u životu? Kad god ste pod stresom, uzrujani, ljuti, usamljeni, iscrpljeni ili Vam je dosadno, a prvi Vam je impuls otvaranje hladnjaka, znajte kako ste se našli u nezdravom ciklusu u kojem se potiskuju pravi osjećaji ili problem. Emocionalna glad ne može se ispuniti hranom. Jedenje se može činiti dobrim izborom u trenutku dok jedete, ali osjećaji koji su doveli do jedenja i dalje su prisutni. Štoviše, nakon što pojedete hranu, osjećate se lošije nego prije zbog nepotrebnih kalorija koje ste unijeli u sebe.

Bez obzira koliko se osjećali bespomoćnima u vezi hrane i svojih osjećaja, moguće je napraviti pozitivnu promjenu. Možete pronaći zdravije načine suočavanja sa svojim emocijama, naučiti jesti svjesno umjesto nesvjesno, vratiti kontrolu nad svojom težinom i konačno zaustaviti emocionalno jedenje.

Jeste li osoba koja je emocionalni izjelica?

  • Jedete li više kada ste pod stresom?
  • Jedete li kada niste gladni ili kada ste siti?
  • Jedete li da biste se osjećali bolje (da se umirite ili utješite kada ste tužni, ljuti, zabrinuti, dosadno Vam je, itd.)?
  • Nagrađujete li se hranom?
  • Jedete li sve dok se ne prejedete?
  • Pruža li Vam hrana osjećaj sigurnosti? Osjećate li kako Vam je hrana prijatelj?
  • Osjećate li se nemoćno ili bez kontrole kada je hrana u pitanju?

Pronađite druge načine kojima ćete nahraniti svoje osjećaje

Emocionalno jedenje

Ako ne znate kako upravljati svojim emocijama bez uključivanja hrane, nećete moći kontrolirati svoje prehrambene navike na duge staze. Zbog toga su dijete tako često neuspješne.

Da biste zaustavili emocionalno jedenje, cilj je pronaći druge načine koji će vas emocionalno ispuniti. Nije dovoljno razumjeti ciklus emocionalne prehrane ili razumjeti svoje okidače, iako je to veliki prvi korak. Potrebne su Vam alternative hrani koje možete upotrijebiti kako biste se emocionalno ispunili.

Alternative emocionalnoj prehrani

Ako ste depresivni ili usamljeni, nazovite nekoga, igrajte se sa svojim psom ili mačkom, pogledajte omiljenu fotografiju ili dragocjenu uspomenu.

Ako ste tjeskobni, podignite svoju energiju plesanjem uz omiljenu glazbu ili žustrom šetnjom.

Ako ste iscrpljeni, priuštite si vruću šalicu čaja, okupajte se, zapalite mirisne svijeće ili se umotajte u topli pokrivač.

Ako Vam je dosadno, pročitajte dobru knjigu, pogledajte komediju, istražite okolinu ili se okrenite aktivnostima u kojima uživate (vezenje, sviranje gitare, vrtlarenje, pjevanje, itd.).

Što je svjesno jedenje?

Svjesno jedenje je praksa koja razvija Vašu svijest o prehrambenim navikama i omogućuje Vam stanku između okidača i Vašeg djelovanja (posezanja za hranom). Većina ljudi koji se emocionalno hrane osjećaju nemoć nad svojom žudnjom za hranom. Budući da ste se pokušavali oduprijeti u prošlosti i niste uspjeli, vjerujete kako Vaša volja nije dovoljna. Ali istina je da imate više moći nad svojim žudnjama nego što mislite.

Pričekajte 5 minuta prije nego što se prepustite žudnji za hranom

Emocionalno jedenje

Emocionalno jedenje zna biti automatsko i gotovo nesvjesno. Prije nego što uopće shvatite što radite, posegnuli ste za kutijom sladoleda i ispraznili je do pola. Ali ako uspijete zastati na trenutak i razmisliti kada Vas zahvati žudnja, dajete sebi priliku za donošenjem drugačije odluke.

Možete li odgoditi jelo na pet minuta? Ili počnite s jednom minutom. Nemojte sebi reći da nećete popustiti žudnji. Zapamtite, zabranjeno je vrlo primamljivo. Samo recite sebi da ćete pričekati.

Kako prakticirati svjesno jedenje?

Kada istovremeno jedete i radite nešto drugo, poput gledanja televizije, vožnje ili igranja s telefonom, to Vas može spriječiti u potpunom uživanju u hrani. Budući da Vam je um negdje drugdje, možda se nećete osjećati sito ili ćete nastaviti jesti čak i ako više niste gladni. Svjesno jedenje može Vam pomoći da usredotočite svoj um na hranu, uživate u obroku i suzbijete prejedanje.

  • Jedite svoje obroke na mirnom mjestu bez ometanja.
  • Prije no što počnete jesti, odvojite trenutak i razmislite što je sve bilo potrebno kako bi se obrok našao pred Vama, od poljoprivrednika, preko trgovca do kuhara.
  • Pokušajte jesti svojom nedominantnom rukom ili koristiti štapiće umjesto noža i viljuške. Tako ćete usporiti brzinu jedenja i osigurati umu da ostane fokusiran na hranu.
  • Odvojite dovoljno vremena kako biste izbjegli žurbu i jedenje obroka na brzinu. Postavite štopericu na 20 minuta i mjerite kako biste barem toliko vremena proveli jedući.
  • Uzimajte male zalogaje i dobro ih žvačite, kako biste imali priliku primijetiti različite okuse i teksture svakog zalogaja.
  • Spustite pribor između zalogaja. Uzmite si vremena i razmislite kako se osjećate - gladno, sito - prije no što ponovno uzmete svoj pribor.
  • Pokušajte prestati jesti prije no što ste puni. Potrebno je vrijeme da signal stigne do Vašeg mozga kako ste pojeli dovoljno. Ne osjećajte se obvezni uvijek „očistiti“ svoj tanjur.
  • Kada završite s hranom, odvojite nekoliko trenutaka kako biste procijenili jeste li doista gladni, prije odabira dodatnog obroka ili deserta.

Naučite prihvatiti svoje osjećaje - čak i one neugodne

Vaša bespomoćnost po pitanju hrane može se činiti kao glavni problem, mada emocionalno jedenje proizlazi iz osjećaja nemoći nad vlastitim emocijama, a ne nad hranom.

Dopustiti sebi osjetiti neugodne emocije može biti zastrašujuće. Možda ćete se bojati da, poput Pandorine kutije, nakon što otvorite vrata, više ih nećete moći zatvoriti. Ali istina je da kada ne potiskujemo svoje emocije, čak i najbolniji i najteži osjećaji brzo nestaju i gube moć nad nama.

Kako biste to učinili budite svjesni i naučite ostati povezani s trenutnim emocionalnim iskustvom. To Vam može pomoći u obuzdavanju stresa i rješavanju emocionalnih problema koji često potiču na emocionalno jedenje.

Izvor: https://www.helpguide.org/articles/diets/emotional-eating.htm

  • Najzdravije piće za naš organizam je voda. Kako bi ljudsko tijelo normalno funkcioniralo, ravnoteža vode i tjelesnih tekućina u organizmu su od velikog značaja...
    Opširnije...
  • Jednom davno čovjek je izradio olovku i s puno vjere poslao je u svijet...
    Opširnije...
  • Nova godina novi je početak kada napuštamo jedan program, a nastavljamo pisati novi i kvalitetniji, poučeni prošlim iskustvima...
    Opširnije...
  • Dobra kondicija jednako je važna kako za naše fizičko tijelo, tako i za naš mozak. Fizičko vježbanje održava tonus tijela, snagu i izdržljivost, dok psihičko vježbanje održava mladim i aktivnim naš mozak...
    Opširnije...
  • Emocionalna veza za većinu je ljudi jedno od bitnijih područja njihova života. Kako si pomoći kada dođe do prekida veze...
    Opširnije...
  • Prirodno stanje povezanosti sa sobom i svojom intuicijom od kojeg se nažalost sve više udaljavamo...
    Opširnije...
  • Psihopati imaju odlične sposobnosti uklopiti se u društvo koristeći svoj površinski šarm za manipulaciju drugima...
    Opširnije...
  • Ovisnosti se nužno ne odnose samo na psihoaktivne tvari. Osoba može biti ovisna o mnogočemu drugom, poput mobitela, televizije, hrane, kocke, a zajedničko svim aktivnostima je da postaju glavni dio čovjekova življenja...
    Opširnije...
  • Ulazak u mirovinu može biti stresan za osobe koje nisu spremne na ovo razdoblje života. Stoga je važno pripremati se za mirovinu od mladih dana, razvijajući svoje interese i hobije koji nas mogu pratiti cijeli život...
    Opširnije...
  • Agresija je fizički ili verbalni oblik ponašanja koji ima namjeru povrede osobe ili objekta. Muškarci su fizički agresivniji od žena, dok se pri iskazivanju verbalne agresije ne razlikuju...
    Opširnije...
  • Odugovlačenje i odlaganje rješavanja zadataka može dovesti do ozbiljnijih problema u svakodnevnom životu...
    Opširnije...
  • Tražio sam Snagu...
    Opširnije...
  • Puno smo puta požalili zbog nečeg što smo izgovorili ili smo dopustili da nam se izgovori. Voljeli bi obrisati ili povući izrečeno, ali ono se više ne može vratiti…Pričom koja slijedi možemo si pomoći i postati mudriji u životu.
    Opširnije...
  • Glavni liječnik dr. W.-R. Krause iz Njemačkog društva (DGäEHAT) uvjerio se u uspjeh i sjajan razvitak Hrvatskog društva pod vodstvom Jadranke Škarice...
    Opširnije...
  • Odrastajući postajali smo sve ozbiljniji, a djetinju radost gurnuli smo duboko ispod „fasade“ ozbiljne i odrasle osobe. Zaboravili smo smijati se i veseliti kapima kiše, jutarnjem izlasku sunca... Otvorite se iskonskoj radosti i uživajte u životu punim plućima...
    Opširnije...
  • Strahujući od mogućih događaja u budućnosti postajemo tjeskobni i potkopavamo sami sebe. Razmišljajući o neželjenim scenarijima trošimo svoju životnu snagu i tonemo sve dublje...
    Opširnije...
  • Emocionalna manipulacija prisutna je u svim segmentima života, a osobe manipulatori koristeći različite naučene suptilne metode nastoje kontrolirati događaje, situacije i druge ljude...
    Opširnije...
  • Uvjerenja su poput "programa" koji se automatizmom aktiviraju iz naše podsvijesti u različitim životnim situacijama i događajima i utječu na to kako se nosimo s njima...
    Opširnije...
  • Razvod braka izazovno je životno razdoblje za sve koji prolaze kroz njega: za suprugu, za supruga i njihovu djecu ako ih imaju. Kako si pomoći kada dođe do razvoda...
    Opširnije...
  • Svi znamo koliko je spavanje važno i koliko je kvaliteta sna bitna za naš život i naše zdravlje. Kada loše spavamo osjećamo se iscrpljeno, razdraženo, teže nam je koncentrirati se i često smo preosjetljivi.
    Opširnije...
  • Pripremajući izlaganje pred skupinom ljudi prirodno je zapitati se kako će sve ispasti. Želja nam je prezentirati kao pravi govornik, međutim je li sama vještina govorništva nešto što je urođeno i rezervirano samo za „povlaštene“ ili je to vještina koju mogu svi savladati?
    Opširnije...
  • Živimo u vremenu u kojem često sa svih strana, s radija, televizije, iz dnevnog tiska, s Interneta i drugih medijskih izvora možemo čuti i čitati o stresu.
    Opširnije...
  • Stres se ne može i ne treba ga eliminirati potpuno. Mogu se umanjiti izvori negativnog stresa.
    Opširnije...
  • Negativni stres je svaki vanjski događaj koji stvara alarm u našem organizmu po kojem biramo odgovor: „bori se“, „bježi” ili „smrzni se“...
    Opširnije...
  • Puno stresnih reakcija proizlazi iz biološkog programiranja po kojima stvaramo odgovore kojima naučeno reagiramo na fizičke prijetnje iz okruženja...
    Opširnije...
  • U suvremenom društvu stres je vjerni i nezaobilazni pratilac svakog čovjeka. Postao je dio svakodnevice velikog broja ljudi...
    Opširnije...